ŠTA JE POBJEDNIČKO UČENJE?

Prema Vilotijeviću (2014) “osnovna karakteristika sadašnjeg vremena su promjene koje nastaju vrtoglavom brzinom”. U društvu koje se mijenja, u kome znanja brzo zastarijevaju i u kome je teško predvidjeti buduće potrebe, nužno je izdiferencirati primjerene pristupe obrazovanju djece i mladih (Isto, 2014). Škola kasni u svom razvoju za društvenim i tehnološkim promjenama. Kao takva ne može ostati usamljeno ostrvo koje se odupire mijenjajućem svijetu. Nova znanja u modernom društvu brzo nastaju, a još brže zastarijevaju. Znanje je kao produktivna vrijednost danas na prvom mjestu, ispred materijalnih dobara i drugih resursa. I dalje se očekuje da škola bude “inkubator” novih znanja, ali se ujedno sve više i “postavlja pitanje kvaliteta njenog rada…, posebno koliko su metode primjerene novoj ulozi škole u društvu koje uči i koje se mijenja” (Vilotijević, 2014).

slika-1.

Mnogi naučnici ističu da tradicionalna nastava u školama dominantnije razvija lijevu logičko-racionalnu polovinu mozga kod djece, u odnosu na desnu, kreativno-intuitivnu. To pokazuju i brojni rezultati međunarodnih testova znanja na kojima naši učenici pokazuju znanje ispod prosjeka, što je posebno izraženo prelaskom učenika iz razredne u predmetnu nastavu.

slika-2.

Rješenje ovih problema obrazovanja jeste primjena inovativne nastave koja će omogućiti skladan unutrašnji razvoj cjelokupne ličnosti djece i mladih, odnosno koja će svakog učenika dovesti do uspjeha, da svaki učenik bude “pobjednik u učenju” u skladu sa svojim potencijalima. Ukratko, rješenje je „Pobjedničko učenje“.

Osnova obrazovnog programa „Pobjedničko učenje“ su mape uma koje predstavljaju kreativnu organizaciju misli koje djeci pomažu da bolje iskoriste neograničenu moć mozga. Pomoću mapa uma, koristeći slova, brojeve, boje, linije i crteže, djeca sa lakoćom i uživanjem postižu izuzetne rezultate u učenju i pamćenju. Mape uma funkcionišu kroz mehanizam spontanog asociranja koji se usmjerava ka praktičnim potrebama, prvenstveno učenja i pamćenja.

Primjere mapa uma lekcija školskog gradiva možete vidjeti na sljedećim slikama:

slika-4.
slika-3.

IZ UGLA NAUKE

Istraživanja

U svijetu je do sada realizovano više stotina istraživanja o uspješnosti i efektima primjene mapa uma. Autorski tim obrazovnog programa „Pobjedničko učenje“ izdvaja istraživanje koje je realizovano za potrebe izrade jedne doktorske disertacije na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, autora Aleksandra Jankovića. Navedeni autor je istraživao uticaj mapa uma, video prezentacija, interneta i elektronske interaktivne table na postignuća učenika u nastavi predmeta Priroda i društvo, poredeći ih sa tradicionalnim metodama rada u školi i tradicionalnim nastavnim sredstvima. Efekti djelovanja inovativnih modela organizacija nastave i tehničkih sredstava mjereni su, međusobno upoređivani i analizirani u tri vremenska razdoblja. Utvrđeno je da su se mape uma pokazale kao najefikasniji inovativni model organizacije nastave i da su učenici njihovom upotrebom najbolje usvojili predviđena znanja, kao i da su imali najbolju trajnost znanja.

Idejni tvorac mapa uma

Tvorac revolucionarne tehnike „mape uma“ je britanski naučnik, psiholog, Toni Buzan, stručnjak u oblasti procesa razmišljanja, kreativnosti, inovacija, produktivnosti i autoritet u području principa učenja. Predsjednik je Fondacije za proučavanje mozga, osnivač udruženja The Brain Trustkluba Brain Clubs i osnivač Mentalnog opismenjavanja. Savjetnik je međunarodnim olimpijskim trenerima i sportistima, britanskom veslačkom i šahovskom timu. Počasni je član Instituta za nastavu i razvoj i pokrovitelj Udruženja mladih preduzetnika na Univerzitetu Kembridž i Bristol. Autor i koautor je više od 100 knjiga u oblasti intelektualnog razvoja i teorije i prakse učenja, a njegove su knjige prevedene na više od 50 jezika svijeta. On pruža konsultantske usluge velikim međunarodnim organizacijama: Microsoft, IBM, Walt Disney, Encyclopaedia Britannica, Barclays International, McLaren Technology, British Telecom, Royal Mail, Goldman Sachs, Oracle, STABILO, BBC, BP, Lihtenštajn Global Trust itd.

Početak učenja o mozgu

Kao mlad čovek, Toni Buzan je bio zapanjen što u biblioteci nije uspio da pronađe nijednu knjigu o mozgu i tehnikama učenja. To ga je podstaklo da krene sa istraživanjem. Bacio je na papir par jednostavnih pitanja:

Kako da naučim da učim? Kakva je priroda mog razmišljanja? Koje su najbolje tehnike pamćenja?

Odgovore je našao proučavajući godinama neuro-psihologiju mozga, semantiku i pamćenje. Tako je i postavio osnove i koncept briljantnog razmišljanja i mapiranja uma.

Dostizanje intelektualnih potencijala

Buzan u uvodnoj reči knjige “Horizonti inteligencija” svojim čitaocima nagovještava sadržaj:

“Ko može da odluči o nivou inteligencije? Ko je autoritet koji određuje šta je inteligencija? Da li se koeficijent inteligencije može poboljšati?“

  • stvaralačku inteligenciju (crtanjem, sanjaranjem, dizajniranjem predmeta),
  • duhovnu inteligenciju (čitanjem, razvijanjem smisla za humor, dobrotvornim radom, oplemenjivanjem duha i oslobađanjem nepotrebnog tereta),
  • socijalnu inteligenciju (posjete pozorištu, koncertima klasične muzike, pohađanje kursa umjetnosti),
  • čulnu inteligenciju (mirisna iznenađenja čula, masiranje, vježbe očiju),
  • seksualnu inteligenciju (eksperimetisanjem, maštanjem, igrama),
  • tjelesnu inteligenciju (vježbama, ishranom, ravnotežom),
  • numeričku inteligenciju (igre računanja, mnemotehničke igre, tehnike pamćenja).

Polazeći od te istine, formirao je novu tehniku učenja – Mape uma koju danas koristi oko 250 milona ljudi. One su u stvari „mapa našeg područja razmišljanja“. Podaci se smještaju u dijagram međusobno povezanih elemenata koji olakšavaju učenje i pamćenje. Ukratko, to su akcije našeg uma u obliku dijagrama tj. mape.

Najveći korisnik mentalnih veština je bio Leonardo da Vinči. On je osmislio i formulu za razvoj potpuno funkcionalnog mozga koji će pratiti principe mentalne pismenosti. Njegovi principi su sljedeći:

  • Proučavaj nauku umjetnosti
  • Proučavaj umjetnost nauke
  • Razvijaj čula – naročito nauči kako da gledaš
  • Shvati povezanost svih stvari jednih s drugima

Polazeći od te istine, formirao je novu tehniku učenja – Mape uma koju danas koristi oko 250 milona ljudi. One su u stvari „mapa našeg područja razmišljanja“. Podaci se smještaju u dijagram međusobno povezanih elemenata koji olakšavaju učenje i pamćenje. Ukratko, to su akcije našeg uma u obliku dijagrama tj. mape.

Najveći korisnik mentalnih veština je bio Leonardo da Vinči. On je osmislio i formulu za razvoj potpuno funkcionalnog mozga koji će pratiti principe mentalne pismenosti. Njegovi principi su sljedeći:

Da bismo napravili mapu uma koristimo ključne riječi. One sažimaju mnoga značenja u što je moguće manju jedinicu. Informacije se ulivaju u ključnu riječ, a ona se razvija u asocijacije. Ključna riječ mora da bude okidač za prisjećanje, a onda treba uposliti imaginativne i asocijativne vještine memorije: reči, brojeve, maštu, boje…

Mozak govori i razumije jezik slika. Naš prvi jezik je jezik multi-senzornih slika, asocijacija i boja koje te slike stvaraju. Imaginacija i asocijacija je jezik kojim govori ljudska rasa, jezik nauke, umjetnosti .(Toni Buzan)

slika-5.

Izvori: T. Buzan i B. Buzan (1999). Mape uma. Beograd: Finesa i V. B. (2016). Samoobrazovanje.